Pametna poljoprivreda

U posljednje vrijeme, u našoj zemlji, a i šire, sve se više čuje kako poljoprivreda postaje pametna te kako je za optimizaciju i unaprjeđenje proizvodnje potrebno koristiti različita digitalna rješenja. Pametna poljoprivreda može se objasniti kao nov način upravljanja proizvodnjom koji omogućava donošenje odluka na temelju precizno prikupljenih podataka pomoću različitih dostupnih senzora. Nastavno na to, razvila se i precizna poljoprivreda koja omogućava da prikupljeni podaci budu i valorizirani kroz konkretne aktivnosti i da se napravi što je potrebno, kada i gdje je potrebno i to na „pravi“ način. U načelu, to je skup različitih alata i mjera kojima se optimizira proizvodnja, povećava prinos i kvaliteta uz učinkovito i održivo korištenje proizvodnih resursa i inputa kao što su tlo, gnojiva, zaštitna sredstva, voda i energija, a s ciljem smanjenja troškova proizvodnje i vlastitog rada te minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš.

Zašto bi uopće trebali digitalizirati jednu tradicionalnu industriju kao što je poljoprivreda?

S obzirom na to da su izazovi u proizvodnji sve veći, ponekad nedostaje tradicionalnih odgovora na ovo pitanje te se polako okrećemo novim znanjima i novim rješenjima. Naime, sve su više očiti poremećaji u klimatskim i vremenskim obrascima, sve je više ekstremnih događaja- suša, poplava, iznenadnih mrazova, oluja, toplinskih valova i sl. koji uzrokuju i promjene u početku/završetku vegetacije, terminima cvatnje, berbe ili žetve, ali nažalost, mogu uzrokovati i ozbiljne štete na usjevima, smanjenje prinosa i gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji. Nadalje, bolesti i štetnici također mijenjaju svoje vrijeme i razinu pojavnosti, što može zahtijevati intenziviranje mjera zaštite i upotrebe pesticida te povećati troškove proizvodnje i negativno utjecati na okoliš. Svi ovi izazovi zahtijevaju prilagodbe i promjene u poljoprivrednim praksama, upotrebu novih tehnologija i znanja te inovativnih strategija kako bi se osigurala otpornost poljoprivrede na promjene i održala stabilna proizvodnja hrane.
Digitalna rješenja, naravno, ne mogu riješiti ove izazove i probleme, ali mogu poljoprivrednika učiniti pripravnim i informiranim za donošenje pravovremenih i pravovaljanih odluka o proizvodnji. Koja su to rješenja? Za početak, to su različiti senzori koji prikupljaju različite setove podataka. Kao najvažnije za poljoprivredu izdvajaju se multispektralne snimke vegetacije dobivene putem dronova ili satelita, zatim meteorološke postaje koje prikupljaju sijaset različitih i vrlo vrijednih okolišnih i meteo parametara, zatim senzori za tlo koji prate stanje tla- od potrebe za vodom do potrebe za hranjivima te pametne lovke koje na automatiziran način prate populacije štetnika u poljima i nasadima.
Svi ovi setovi podataka mogu zasebno imati vrijednost, no njihova prava vrijednost je u integraciji, kompilaciji, analizi i obradi tih podataka u formatu koji je „čitljiv“ svakom poljoprivrednom proizvođaču i daje mu smjernice za provedbu preciznih agrotehničkih mjera u svojoj proizvodnji. Na ovaj način, poljoprivredni proizvođač dobiva moćan alat za optimizaciju proizvodnje te njegova proizvodnja postaje „pametnija“. Bitna i važna stvar je je znati „čitati“ senzorske podatke i koristiti ih vješto u proizvodnji. Za to će biti potrebne i dodatne edukacije poljoprivrednih proizvođača, odnosno bit će potrebno proizvođačima pokazati stvarnu vrijednost podataka za poljoprivrednu proizvodnju, koja je, kao što je već i znanost dokazala, vrlo velika.
Digitalizacije poljoprivrede omogućava:
• Bolje praćenje i predviđanje vremenskih uvjeta- omogućava visok stupanj pripravnosti proizvođača za vremenske prilike/neprilike
• Precizno upravljanje i korištenje resursa i inputa- tlo, voda, gnojivo, zaštitna sredstva, ali i vlastiti rad
• Rano upozorenje na bolesti i štetnike uz korištenje automatiziranih prediktivnih modela- omogućava prilagodbu programa zaštite bilja
• Optimizaciju proizvodnje i troškova te sljedivost i praćenje proizvodnje.

Na tržištu su dostupna mnoga rješenja i aplikacije, no vrlo često su parcijalna, površna, komplicirana za upotrebu, ne rješavaju točno određene probleme i ne donose željene rezultate koje proizvođači mogu iskoristiti za konkretne radnje i učinke koje im donose vrijednost.

Zato je važan pravilan izbor novih tehnologija i mjera te prikupljanje pravih setova podataka u pravom trenutku. Važno je reći da nisu sva rješenja pogodna za svakog proizvođača niti za svaku proizvodnju. Važno je izabrati odgovarajuća rješenja koja će biti od najveće koristi svakom pojedinačnom proizvođaču, odnosno integracijom različitih rješenja moguće je stvoriti personalizirani proizvod koji odgovara korisniku i iz kojeg će dobiti egzaktne informacije kao potporu daljnjem odlučivanju o proizvodnji. Stručno i podatkovno utemeljena jednostavna i pregledna izvješća, izrađena u suradnji stručnjaka za pametnu poljoprivredu i voditelja proizvodnje, pružit će sve potrebne informacije i preporuke za poboljšanje i optimizaciju radnih procesa i operacija.

Autor: dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić